STRATEGIJA CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA I RAZVOJA KARIJERE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Transcription

1 STRATEGIJA CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA I RAZVOJA KARIJERE U REPUBLICI HRVATSKOJ Zagreb, listopad godine 1

2 Sadržaj: POPIS KRATICA... 3 POJMOVNIK... 5 I. UVOD... 7 II. VIZIJA... 8 III. NAČELA... 8 IV. RELEVANTNI DOKUMENTI ZA DEFINIRANJE PRIORITETA I CILJEVA STRATEGIJE IV.1. EUROPSKE INICIJATIVE, PROGRAMI, PAKETI I PREPORUKE IV.2. RELEVANTNI DOKUMENTI U REPUBLICI HRVATSKOJ V. ZAKONODAVNI OKVIR REPUBLIKE HRVATSKE VI. ANALIZA STANJA I MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA VI.1. USLUGE CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA VI.2. USLUGE CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA U PODRUČJU VISOKOG OBRAZOVANJA VI.3. USLUGE CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA U KONTEKSTU CJELOŽIVOTNOG UČENJA I ZAPOŠLJIVOSTI VI.4. CJELOŽIVOTNO PROFESIONALNO USMJERAVANJE U KONTEKSTU PROVEDBE GARANCIJE ZA MLADE VII. KLJUČNI IZAZOVI VIII. PRIORITETI IX. CILJEVI I MJERE PRIORITET 1. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA CJELOŽIVOTNO PROFESIONALNO USMJERAVANJE CILJ 1.1. USPOSTAVITI INSTITUCIONALNI MODEL ZA PRUŽANJE USLUGA CPU CILJ 1.2. UTVRDITI ULOGE / NADLEŽNOSTI SVIH INSTITUCIJA PRUŽATELJA USLUGA CILJ 1.3. RAZVITI ULOGU FORUMA ZA CPU KAO STRATEŠKOG TIJELA KOJE PROMIŠLJA DALJNJI RAZVOJ CPU I PRAĆENJE PROVEDBE CPU PRIORITET 2. POTICANJE CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA PREMA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA I GOSPODARSTVA CILJ 2.1. DEFINIRATI POTREBE TRŽIŠTA RADA / ANALIZA TRŽIŠTA RADA I KORIŠTENJE PODATAKA U SVRHU CPU CILJ 2.2. RAZVITI USLUGE CPU PREMA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA I GOSPODARSTVA PRIORITET 3. OSIGURAVANJE KVALITETE USLUGA CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA CILJ 3.1. USPOSTAVITI SUSTAV OSIGURAVANJA KVALITETE U PRUŽANJU USLUGA PROFESIONALNOG USMJERAVANJA CILJ 3.2. USPOSTAVITI SUSTAV OSIGURAVANJA I PRAĆENJA KVALITETE I RELEVANTNOSTI RADA SVIH PRUŽATELJA USLUGA / VREDNOVANJE USLUGA CILJ 3.3. PROFESIONALIZACIJA SAVJETNIKA ZA CPU CILJ 3.4. RAZVITI SUSTAV PRAĆENJA I EVALUACIJE U PRUŽANJU USLUGA CPU PRIORITET 4. JAČANJE SVIJESTI O POTREBI ZA CJELOŽIVOTNIM PROFESIONALNIM USMJERAVANJEM I RAZVOJEM VJEŠTINA UPRAVLJANJA KARIJEROM CILJ 4.1. PODIZANJE SVIJESTI I ZNANJA O VAŽNOSTI CPU I TRENDOVIMA NA TRŽIŠTU RADA X. PRAĆENJE/EVALUACIJA

3 POPIS KRATICA ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih AZVO Agencija za znanost i visoko obrazovanje AMPEU Agencija za mobilnost i programe EU BDP Bruto društveni proizvod CEDEFOP European Centre for the Development of Vocational Training (Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja) CIPS Centar za informiranje i profesionalno savjetovanje CISOK Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CMS Career Management Skills (Vještine upravljanja karijerom) CPU Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje ECTS European Credit Transfer System (Europski sustav prijenosa bodova) ELGPN - European Lifelong Guidance Policy Network (Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja) EK- Europska Komisija EQAVET Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju EQF European Qualification Framework (Europski kvalifikacijski okvir) ESCO Europska klasifikacija vještina/kompetencija, kvalifikacija i zanimanja ESF Europski socijalni fond ET 2020 Education and Training 2020 (Obrazovanje i izobrazba 2020) ETF European Training Foundation (Europska zaklada za izobrazbu) EU - Europska unija EURES European Employment Services (Europska mreža javnih službi za zapošljavanje) EUROGUIDANCE - Europska mreža nacionalnih centara za podršku profesionalnom usmjeravanju EUROSTAT Statistički ured europskih zajednica GzM Garancija za mlade HKO Hrvatski kvalifikacijski okvir HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje 3

4 ICT Information and Communications Technology (Informatičko-komunikacijska tehnologija) ID Identification (Identifikacija) IT Information technology (Informatička tehnologija) JZS Javne službe za zapošljavanje LMI Labour Market Information (Informacije o tržištu rada) LMIS Labour Market Information System (Sustav informacija o tržištu rada) LPZ Lokalna partnerstva za zapošljavanje MLAZ Mreža mladih znanstvenika MODOC projekta Modernizacija doktorske izobrazbe kroz implementaciju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta NEET Not in Employment, Education or Training (Mladi koji nisu zaposleni, u obrazovanju ili osposobljavanju) NGO Non-governmental Organisation (Nevladina organizacija) NPR Nacionalni program reformi NVOO Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje NVRLJP Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala NVZVO Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OP Operativni program PES - Public Employment Service (Javne službe za zapošljavanje) PISA Međunarodna procjena znanja i vještina QAE Okvir za osiguravanje kvalitete i evidencija RPL Recognition of Prior Learning (Priznavanje prethodnog učenja) SPU Središnji prijavni ured STEM Science, Technology, Engineering and Mathematics (Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) VNFIL Validation of non-formal and informal learning (Validacija neformalnog i informalnog učenja) 4

5 POJMOVNIK 1. Centar za karijeru (Career centre) - Mjesto gdje se ljudima pruža profesionalno usmjeravanje vezano uz karijeru. Centri za karijeru nude različite usluge ili intervencije od materijala za samopomoć (npr. knjige, izvori informacija ili pristup profesionalnoj podršci temeljenoj na ICT tehnologijama) do osobne podrške savjetnika za profesionalno usmjeravanje vezano uz razvoj karijere. Također je moguće uspostaviti i virtualni centar za karijeru tj. on-line portal koji se smatra posebnom vrstom centra za karijeru. 2. Cjeloživotno usmjeravanje (Lifelong guidance) - Označava raspon aktivnosti koje omogućuju građanima bilo koje dobi i u bilo kojem razdoblju njihova života određivanje vlastitih mogućnosti, kompetencija i interesa, donošenje odluka o obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i upravljanju svojim životnim putem u učenju, poslu i drugim okolnostima u kojima se ove mogućnosti i kompetencije uče i/ili koriste. Često se koristi pojam profesionalno usmjeravanje koji označuje pomoć pojedincima pri donošenju izbora i odluka o obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i zapošljavanju. Profesionalno usmjeravanje može biti usmjereno prema poduzetnicima (Entrepreneurship guidance), a generalno je usmjereno na razvoj karijere (Career guidance). Takvo usmjeravanje se često provodi u školama pa otuda i naziv školsko savjetovanje/usmjeravanje (Educational counselling/guidance). 3. 'e- usmjeravanje' (e-guidance) - Označava profesionalno savjetovanje ili profesionalno usmjeravanje koje se izvodi pomoću modernih komunikacijskih tehnologija te koje može, ali i ne mora izravno uključivati savjetnika za profesionalno usmjeravanje. Pojam se često koristi za opis pružanja informacija ili alata za samoprocjenu i vježbu putem interneta. Može uključivati telefonski razgovor sa stručnjakom za profesionalno usmjeravanje ili, rjeđe, slušanje prethodno snimljenih informacija. 4. Informalno učenje (Informal learning) - Označava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline. 5. Neformalno obrazovanje (Non-formal learning) - Označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. 6. Osiguranje kvalitete (Quality assurance) Označava sve aktivnosti koje uključuju planiranje, primjenu, procjenu, izvješćivanje i poboljšanje kvalitete, provedene kako bi aktivnosti profesionalnog usmjeravanja (sadržaj programa, oblik, procjena i vrednovanje ishoda, itd.) odgovarale zahtjevima kvalitete koje postavljaju dionici/interesne skupine. 7. Osoba koja je prerano napustila obrazovanje (Early school-leaver) - Osobe koje prerano napuste obrazovanje su pojedinci koji prije završetka osnovne škole napuste školovanje. Postotak preranog napuštanja obrazovanja definira se odnosom stanovništva u dobi od godine starosti sa samo završenom osnovnom školom. 8. Prekid obrazovanja (Drop-out) - Osoba koja je prekinula program obrazovanja prije nego što je završila taj program. Označava općenitiji pojam koji treba razlikovati od osobe koja je prerano prekinula obrazovanje ( early-school leaver ). 9. Savjetnik za karijeru, profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere (Career adviser, Guidance counsellor, Career counsellor) - Savjetnici pomažu ljudima istražiti, pratiti i ostvariti svoje ciljeve vezane uz karijeru. Savjetnici su prošli kroz profesionalno obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje i posjeduju priznatu profesionalnu 5

6 kvalifikaciju. Pomaže pojedincima postići veću svijest o sebi, odrediti smjer vlastitog života i rada, povećati razumijevanje mogućnosti u učenju i poslu, te naučiti usmjeravati se u upravljanju učenjem, poslom i promjenama u karijeri. 10. Savjetovanje (Counselling) - Interakcija između savjetnika i pojedinca kako bi se korisniku savjetovanja pomoglo riješiti neki određeni problem, pitanje ili predmet. Savjetovanje uključuje aktivno slušanje pojedinca, komuniciranje kroz razumijevanje, poštivanje i empatiju; pojašnjavanje ciljeva i pomoć u procesu donošenja odluka. 11. Sustavi informacija o tržištu rada (Labour market information systems - LMIS) - Sustavi, mehanizmi ili procesi prikupljanja, organiziranja i pružanja informacija o stanju na tržištu rada i/ili zanimanjima i poslovima. To uključuje praćenje promjena koje se događaju na tržištu rada, pri zapošljavanju, s radnim mjestima i zanimanjima. Takvi sustavi često sadrže baze podataka povezane s ICT-sustavima kojima se može pristupiti putem interneta. Obično su namijenjeni savjetnicima za profesionalno usmjeravanje, ali i korisnicima usluga samopomoći. 12. Usluge usmjeravanja (Guidance services) - Raspon usluga koje nudi određeni pružatelj usluga profesionalnog usmjeravanja. To mogu biti usluge osmišljene za različite skupine korisnika ili različite načine pružanja tih usluga (npr. individualno, grupno, on-line, putem telefona, itd.). Pojam se ponekad koristi u odnosu na raspon usluga koje na određenom području (regija ili država) nudi određeni broj različitih pružatelja usluga. 13. Vještine upravljanja karijerom (Career management skills - CMS) - Raspon vještina koje pojedincu (i grupama) omogućuju prikupljanje, analiziranje, sintetiziranje i organiziranje informacija o sebi, obrazovanju i zanimanju, kao i vještine donošenja i provođenja odluka i promjena/prijelaza. Vještine upravljanja karijerom su vještine učenja, osposobljavanja/usavršavanja, zapošljavanja i životne vještine, potrebne ljudima za uspješno upravljanje svojom karijerom. 14. Vrednovanje neformalnog i informalnog učenja (Validation of non-formal and informal learning - VNFIL) - Proces u kojemu ovlašteno tijelo priznaje da je pojedinac stekao ishode učenja u skladu s relevantnim standardima. Sadrži četiri različite faze: (1) identifikacija kroz dijalog o određenim iskustvima pojedinaca; (2) dokumentacija bilježenje osobnih iskustava; (3) formalna procjena tih iskustava; i (4) prepoznavanje koje vodi ka certifikaciji, tj. djelomičnoj ili punoj kvalifikaciji. 6

7 I. UVOD Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju identificiranje vlastitih interesa, kompetencija i mogućnosti u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju te upravljali vlastitom profesionalnom karijerom (Rezolucije Vijeća EU 2004, 2008). Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja pružaju stručnu pomoć pojedincu u njegovom profesionalnom razvoju uzimajući u obzir psihofizičke osobine, znanja i vještine pojedinca baš kao i karakteristike rada i mogućnosti zapošljavanja. Konačni cilj je uspješan i zadovoljan pojedinac te društvo s racionalno i kvalitetno zadovoljenim potrebama za radnicima (usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada). Važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja sve je više prepoznata, kako na europskoj, tako i na nacionalnim razinama. Ubrzane promjene u gospodarstvu i tehnologijama uvjetuju promjene koncepta posao za cijeli život u koncept cjeloživotne zapošljivosti". Potrebe stalnog usklađivanja i unapređenja kompetencija u promjenjivim uvjetima tržišta rada i sve veća raznolikost ponude u obrazovanju dovode do povećane potrebe za planiranjem profesionalnog razvoja. Profesionalno usmjeravanje je esencijalna komponenta modernih obrazovnih sustava i smatra se ključnom dimenzijom cjeloživotnog učenja, sustava osposobljavanja/usavršavanja, radi (pre)usmjeravanja svih generacija prema usvajanju vještina 21. stoljeća. U trenutnom kontekstu visoke stope nezaposlenosti, profesionalno usmjeravanje može, bez obzira na dob i stupanj obrazovanja, ukazati ljudima na mogućnosti učenja koje vode do razvoja novih vještina potrebnih na tržištu rada ili povećati broj samozaposlenih osoba i poduzetnika. Kao takvo, profesionalno usmjeravanje pridonosi ciljevima strategije Europa 2020., poput smanjenja odustajanja od školovanja prije kraja obrazovanja, povećanja uključenosti u tercijarno obrazovanje, povećanja stope zaposlenosti i borbe protiv socijalne isključenosti. Iako se mjere profesionalnog usmjeravanja primarno fokusiraju na pojedinca, koristi od usmjeravanja i savjetovanja mnogo su šire. Po svojoj prirodi one povezuju individualne planove pojedinaca, s ekonomskim i socijalnim ciljevima gospodarstva. Mogu se koristiti u pojedinim tvrtkama, lokalnim zajednicama ili obrazovnim institucijama u cilju unapređenja ishoda učenja, prijenosa znanja, produktivnosti i inovativnosti. Ukratko, profesionalno usmjeravanje i savjetovanje može pomoći pojedincima i organizacijama da se bolje prilagode okolnostima te budu produktivni u novonastalim i netipičnim ekonomskim i socijalnim uvjetima. Upravo u tom kontekstu izrada i usvajanje Strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Strategija) 1 od strane Vlade Republike Hrvatske predstavlja prvi korak u sustavnom rješavanju uloge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom i implementaciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovne sustave, sustave zapošljavanja i socijalnog uključivanja, te je jedan od važnih prioriteta. Osim toga, pruža formalni okvir za promicanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te pružanje kvalitetnih informacija o karijeri, savjetovanju, usmjeravanju i obrazovanju te okuplja ključne dionike u razvoju pružanja usluga definirajući njihove uloge i nadležnosti, pozivajući se pri tome na najbolju 1 Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod - članak 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) 7

8 međunarodnu, posebice europsku, praksu i trendove. Strategija ima za cilj poticati razvoj ljudskih potencijala s naglaskom na vještine upravljanja karijerom. Cilj izrade Strategije je identificirati prioritete, mjere i aktivnosti pri uspostavi sustava za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i podloga je koja će građanima omogućiti dostupnost kvalitetne usluge profesionalnog usmjeravanja kako bi tijekom čitavog života razvijali svoju karijeru u skladu sa svojim sposobnostima, interesima, osobinama ličnosti i potrebama na tržištu rada. Dokument je važna podloga za korištenje financijskih sredstava iz EU fondova kao pomoć u izgradnji sustava i pružanju usluga u okviru definiranih nadležnosti. II. VIZIJA Cilj izrade Strategije je uspostaviti koherentan, jasno strukturiran institucionalni sustav potpore procesu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere, utemeljen na multidisciplinarnom partnerskom pristupu, s jasno definiranom svrhom, konkretnim ciljevima i usklađenom matricom nadležnosti i odgovornosti. Tako uspostavljen sustav pružat će svim zainteresiranim građanima mogućnost ostvarenja kvalitetne i brze usluge što će im omogućiti učinkovito ostvarenje osobnih ciljeva u području razvoja karijere, nastojeći ih uvijek usmjeriti i uskladiti s njihovim sposobnostima, interesima, osobinama i potrebama na tržištu rada. DOSTUPNOST Sustav cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj osigurat će svim građanima olakšani pristup odgovarajućim uslugama i informacijama u cilju potpore u cjeloživotnom razvoju karijere. UČINKOVITOST Učinkovitost i kvaliteta usluga koje će se provoditi u sklopu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja jedan je od najvažnijih izazova postavljenih ovom Strategijom, a uključuje partnerski pristup (multidisciplinarni i interinstitucionalni) na svim razinama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere. III. NAČELA Pri uspostavi sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere vodit će se briga o slijedećim načelima: 1. Usmjerenost na korisnika neovisnost cjeloživotno profesionalno usmjeravanje poštuje slobodu izbora karijere i osobnog razvoja građanina/korisnika nepristranost cjeloživotno profesionalno usmjeravanje obavlja se isključivo u interesu građanina, na usmjeravanje ne utječu pružatelj usluge, interesi ustanove ni zaklade. Također, cjeloživotno profesionalno usmjeravanje ne diskriminira građane na temelju spola, dobi, etničke pripadnosti, socijalnog statusa, kvalifikacija, sposobnosti, invaliditeta i slično jednake mogućnosti cjeloživotno profesionalno usmjeravanje svim građanima omogućuje i promiče jednake mogućnosti u obrazovanju i zapošljavanju 8

9 2. Dostupnost usluga dostupnost svi građani, u bilo kojem razdoblju svoga života, imaju pravo pristupa uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja 2 pristupačnost profesionalnom usmjeravanju može se pristupiti na fleksibilne i načine prilagođene potrebama korisnika osobno, telefonski, putem elektroničke pošte, e- portala kako bi zadovoljile različite potrebe građana kontinuitet usluge usmjeravanja pomažu građanima tijekom učenja i karijere te osobnih i društvenih tranzicija kroz koje prolaze ili s kojima se susreću transparentnost obilježja omogućenih usluga usmjeravanja odmah su jasna građaninu prijateljski pristup i empatija pružatelji usluga CPU-a građaninu pružaju ozračje dobrodošlice i razumijevanja odgovornost pružatelji usluga profesionalnog usmjeravanja savjesno i odgovorno pružaju usluge vodeći se isključivo dobrobiti pojedinca, a pojedinac preuzima odgovornost za realizaciju 3. Međuinstitucionalni i partnerski pristup u pružanju usluga usluge su dostupne u svim fazama razvoja karijere u institucijama koje prirodno prate razvojni put. Korisnik može koristiti usluge u svim segmentima sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja ovisno o svojim potrebama, a pružatelji usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja trebaju procijeniti koji sustav je najprikladniji za korisnika. Usluge pružene kroz različite sustave se nadopunjuju i kumuliraju na dobrobit pojedinca i zajednice 4. Multidisciplinarnost usluge se pružaju uvažavajući suvremene znanstvene spoznaje kao i dobre prakse razvijene u sustavima cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju u Europi i svijetu 5. Holistički pristup - poštivanje individualnosti i različitosti pojedinaca cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere poštuje odluke građana/korisnika u osobnom, društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu 6. Prilagodba postupaka i usluga ranjivim skupinama spektar usluga treba prilagoditi kako bi bile dostupne svim građanima bez obzira na njihova eventualna tjelesna, komunikacijska ili druga ograničenja. Usluge treba razvijati na način da budu pristupačne svim građanima bez obzira na njihove navike i način života 2 Europska socijalna povelja, članak 9 (revidirano 1996.) 9

10 7. Pružanje kvalitetnih ažurnih informacija primjerenost metoda profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom korištene metode imaju teorijsku i/ili znanstvenu utemeljenost, sukladno svrsi u koju se koriste neprekidno unapređenje usluge usmjeravanja imaju kulturu neprestanog unapređivanja, koja uključuje redovnu povratnu informaciju građana i kontinuiranu evaluaciju što savjetnicima za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere omogućuje podlogu za kontinuirano usavršavanje i unapređenje pravo na prigovor/objašnjenje u slučaju da nisu zadovoljni uslugama usmjeravanja, građani imaju pravo prigovora kroz službene postupke kao i pravo na pojašnjenje od strane pružatelja usluge kompetentno osoblje osoblje koje pruža usluge ima ovlaštenje države da prepozna i zadovolji potrebe građana i, kad je to potrebno, uputi građana prikladnijoj ustanovi/usluzi. Također, pružatelji usluga imaju obvezu kontinuiranog usavršavanja kako bi mogli obavljati taj posao 8. Usredotočenost na razvoj kompetencija savjetnici u procesu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja trebaju prepoznati kompetencije korisnika, usmjeravati ga kako bi usavršio postojeće i stekao nove kompetencije te tako povećao razinu svoje zapošljivosti na tržištu rada 9. Povjerljivost zaštita podataka građani imaju pravo na zaštitu i privatnost svojih osobnih podataka koje iznose u procesu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Svi osobni podaci dobiveni u postupku profesionalnog usmjeravanja smatraju se profesionalnom tajnom i kao takvi se tretiraju IV. RELEVANTNI DOKUMENTI ZA DEFINIRANJE PRIORITETA I CILJEVA STRATEGIJE Ekonomska kriza koja je dosegnula svoj vrhunac godine ostavila je posljedice na gospodarstvo, povećala socijalne rizike za mnoge građane i destabilizirala mogućnosti za zapošljavanje i razvoj karijere. Krizom su posebno teško pogođeni mladi. Usprkos visokim stopama nezaposlenosti u mnogim zemljama, primjetan je nedostatak vještina u zanimanjima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM). Uz to, primjetan je trend starenja radno sposobne populacije u Europi. U odgovoru na uočeni problem, zemlje EU su razvile nekoliko politika usmjerenih reformi obrazovanja, usavršavanja i tržišta rada. U svima ključnu ulogu ima profesionalno usmjeravanje i savjetovanje, zbog svoje učinkovitosti u razvijanju onih vještina i stavova koji su nužni za zapošljavanje i ostvarivanje uspješne karijere. IV.1. Europske inicijative, programi, paketi i preporuke Dvije Rezolucije Vijeća EU za obrazovanje (2004. i 2008.) naglasile su potrebu za snažnim profesionalnim usmjeravanjem tijekom čitavog životnog vijeka, kako bi građani stekli vještine upravljanja svojim obrazovanjem i karijerom te prijelazima između i unutar obrazovanja i osposobljavanja te posla. Rezolucije su naglasile četiri prioritetna područja: 10

11 razvoj vještina upravljanja karijerom, mogućnost pristupa uslugama, osiguranje kvalitete i evidencije podataka za razvoj politike i sustava te koordinaciju usluga. Države članice pozvane su djelovati u svrhu modernizacije i osnaživanja svojih politika i sustava profesionalnog usmjeravanja. Strategija Europa 2020, pokrenuta godine, promovira takav model rasta koji se ne sastoji samo od povećanja BDP-a. Cjelokupni je cilj da EU i države članice izađu iz krize osnaženi te da se provedbom reformskih i drugih mjera za povećanje zaposlenosti i stvaranjem novih radnih mjesta ostvari postizanje pametnog, održivog i uključivog gospodarstva s visokom razinom zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. Dva su ključna cilja Strategije EU 2020 koji se odnose na zaposlenost te poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sustava obrazovanja i izobrazbe: Zaposlenost: Cilj EU je povećati stopu zaposlenosti na 75% stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, a Republika Hrvatska je sukladno tome postavila nacionalni cilj povećanja stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine na 62,9% do godine. Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sustava obrazovanja i izobrazbe - cilj EU je povećanje udjela populacije u dobi godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem na 40% te smanjenje stope ranog napuštanja obrazovnog sustava ispod 10%. Republika Hrvatska je u području tercijarnog obrazovanja postavila nacionalni cilj na 35% udjela populacije sa završenim tercijarnim obrazovanjem u dobi od godine, dok je cilj vezan uz smanjenje ranog napuštanja obrazovnog sustava postavljen na 4%. Značajno uporište za razvoj sustava CPU u Republici Hrvatskoj je sudjelovanje Hrvatske u Europskoj mreži politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN-The European Lifelong Guidance Policy Network) 3 Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja ima za cilj pomoći članicama EU (i susjednim zemljama koje imaju uvjete za program Erasmus +) i Europskoj komisiji u razvoju europske suradnje na polju cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u sektorima obrazovanja i zapošljavanja. Mreža je osnovana od strane država članica, a njena svrha je promicanje suradnje na razini država članica u provedbi prioriteta identificiranih u Rezolucijama EU o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju (2004. i 2008.). ELGPN predstavlja značajan iskorak u potpori razvoja nacionalnih politika cjeloživotnog usmjeravanja u Europi. Ona također predstavlja i inovativni oblik otvorene metode koordinacije unutar EU. Kroz mrežu se osiguravaju redoviti kontakti s ostalim relevantnim tijelima i mrežama na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, uključujući i poveznice s ETF-om, CEDEFOP-om, EUROGUIDANCE-om i Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje (PES), kao i sa reformiranim EURES-om. Okvir za izradu i ove Strategije definiran je u Smjernicama ELGPN-a: Smjernice za razvoj politika i sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: referentni okvir za EU i Komisiju (Guidelines for policies and systems development for lifelong guidance: a reference framework for the EU and for the Commission) Smjernice su usvojene u veljači godine. Cilj Smjernica je poboljšanje kvalitete i učinkovitosti upravljanja karijerom svih građana EU. Jednostavan su priručnik za nacionalne i EU donositelje odluka u područjima obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja i socijalnog uključivanja, socijalne partnere, pružatelje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te same građane EU

12 U okviru Agencije za mobilnost i programe EU kao nacionalni centar za podršku profesionalnom usmjeravanju djeluje Euroguidance centar od godine. Centar prati postojeće stanje u profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj, na temelju čega oblikuje promotivne i edukativne aktivnosti namijenjene osobama koje se bave profesionalnim usmjeravanjem u obrazovanju i zapošljavanju, pruža informacije o novostima i primjerima dobre prakse s područja profesionalnog usmjeravanja te potiče suradnju i mobilnost stručnjaka s područja profesionalnog usmjeravanja u obrazovanju i zapošljavanju, na nacionalnoj i europskoj razini. Strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020) 4 iz godine definira nove prioritete usmjerene na reformu obrazovnih sustava u Europskoj uniji. Cilj ove strategije jest potaknuti zemlje članice na poduzimanje mjera koje će osigurati da mladi ljudi razviju vještine i kompetencije potrebne tržištu rada s naglaskom na poduzetničke i druge transverzalne vještine. Inicijativa Nove vještine za nova radna mjesta (New skills for new jobs) 5 Cilj inicijative Europske komisije je razviti učinkovite načine za analizu i predviđanje vještina koje će se tražiti na budućem tržištu rada i ta znanja koristi za razvoj obrazovnog sustava koji će omogućiti građanima stjecanje potrebnih vještina. Ova inicijativa je usredotočena na vještine i sposobnosti koje nedostaju pojedincu. Dokument poziva države članice da osiguraju profesionalno usmjeravanje i podršku osobama koje traže posao, kako bi identificirali potrebne kompetencije za zapošljavanje na novim radnim mjestima. Europska socijalna povelja (revidirano 1996.) članak 9. Pravo na strukovno usmjeravanje: S obzirom na osiguranje učinkovitog provođenja prava na strukovno usmjeravanje, strane se obvezuju kako će prema potrebi omogućavati ili promovirati uslugu koja će pomoći svim ljudima, uključujući i osobe s invaliditetom, riješiti probleme vezane uz izbor zanimanja i napredovanje u zanimanju, uz poštivanje individualnih osobina pojedinca te odnos tih osobina prema profesionalnim mogućnostima: ta pomoć treba biti dostupna i besplatna mladima, uključujući i školsku djecu, te odraslima. Nove inicijative Trenutno se razvijaju europski priručnici sa smjernicama koji potiču radnu i obrazovnu mobilnost (na primjer, EUROPASS 6 portfelj), kao i alati ujednačavanja koji služe uspostavi jasnog vrednovanja obrazovnih programa. Najpoznatiji od njih je sustav ECTS bodovanja koji je kreiran u svrhu olakšavanja prijelaza studenata između pojedinih studijskih programa (to jest fakulteta), uključujući i prijelaze između sveučilišta različitih zemalja. EQF služi za raspoznavanje nacionalnih kvalifikacija u svim europskim zemljama koje se stječu kroz sve oblike obrazovanja od osnovnog obrazovanja do visoke naobrazbe. Značajan alat je svakako i ESCO koji ima za cilj smanjiti neusklađenost vještina na tržištu rada u međunarodnom kontekstu. No ti su alati usmjereni samo na davanje informacija. Politike i prakse cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja mogu premostiti jaz između tih alata i pomoći u njihovu prevođenju u osobne, društvene i gospodarske koristi i ishode za nezaposlene mlade i mlade koji rade poslove koji nisu u skladu s njihovom razinom obrazovanja i kompetencija. 4 Izvješće Vijeća i Komisije za godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) Europass je portfelj od pet dokumenata namijenjen europskim građanima da stečene vještine i kvalifikacije predstave na jasan i usporediv način na području Europske unije. Format europskog životopisa omogućuje poslodavcu prepoznavanje vještina i znanja kandidata za posao stečenih radnim iskustvom i obrazovanjem u različitim zemljama. 12

13 Pouzdana analitička baza znanja i praćenje napretka nužni su za učinkovitost okvira ET i provodit će se u suradnji s Eurostatom, mrežom Eurydice, centrom Cedefop, OECD-om i drugim organizacijama. Tijekom godine Europska komisija pokrenula je inicijativu za usvajanjem Preporuka o integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba, budući da problem dugotrajno nezaposlenih osoba pogađa 12 milijuna ljudi u EU (5% aktivne populacije). Više od polovice nezaposlenih su dugotrajno nezaposleni, a njihova stopa je visoka i sporo opada. Perspektive za pronalazak posla nakon dužeg perioda nezaposlenosti su sve slabije, a teža je i integracija na tržište rada. Glavni cilj preporuke je dati smjernice i podršku državama članicama u pružanju usluga kojima bi se poboljšao prijelaz iz dugotrajne nezaposlenosti u zaposlenost, a upravo je u tom kontekstu značajna uloga profesionalnog usmjeravanja. IV.2. Relevantni dokumenti u Republici Hrvatskoj Sve navedene inicijative i preporuke kao i primjeri dobre prakse u EU polazište su za izradu Strategije cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj te su prepoznati i korišteni u izradi nacionalnih dokumenata relevantnih za provedbu CPU-a. Nacionalni program reformi Nacionalni program reformi opisuje mjere koje Vlada Republike Hrvatske poduzima za rješavanje strukturnih izazova s kojima se suočava Republika Hrvatska, sukladno preporukama Vijeća EU iz srpnja Sa željom da osigura cjeloviti i sveobuhvatni pristup gospodarskim reformama, Vlada Republike Hrvatske odredila je tri glavna cilja strukturnih politika koje opisuje u NPR-u 2015.: - promicanje rasta, vanjske konkurentnosti i ponovna uspostava ravnoteže u hrvatskom gospodarstvu, - rješavanje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti javnog sektora, - povećanje održivosti duga opće države i jačanje upravljanja javnim financijama. Garancija za mlade predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih od 15 do navršenih 30 godina života u roku od 4 mjeseca od napuštanja obrazovanja ili gubitka posla, kako bi ostali povezani s tržištem rada, odnosno kako ne bi prešli u dugotrajnu nezaposlenost ili neaktivnost. Garancija se odnosi na kvalitetnu ponudu posla, naukovanja, pripravništva/vježbeništva ili nastavak obrazovanja. Sukladno Garanciji za mlade identificirana su osnovna područja djelovanja: zapošljavanje; daljnje obrazovanje; pripravništvo/vježbeništvo i naukovanje; poduzetništvo. U godini usvojen je Plan implementacije Garancije za mlade, koji sadrži potpuni opis reformi i mjera koje će se provoditi kako bi se uspostavio sustav podrške i olakšao prijelaz mladima iz sustava obrazovanja u zapošljavanje te uspostavio sustav Garancije za mlade. Poseban naglasak stavljen je na: kvalitetno profesionalno usmjeravanje mladih, cjeloživotno obrazovanje, savjetovanje i osnaživanje mladih, djelovanje na ostanak u obrazovanju te razvoj usluga za mlade HZZ-a, osobito u pogledu podrške zapošljavanju i posredovanju, razvoju programa učenja na radnom mjestu, naukovanja i pripravništva, podrške samozapošljavanju mladih, dodatnom razvoju mjera krojenih prema specifičnim potrebama mladih te izgradnji kapaciteta dionika na lokalnom tržištu rada. Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije ( Narodne novine, broj 124/14) ima za cilj izgraditi sustav za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te ojačati službe za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje. Pozornost cjeloživotnog 13

14 profesionalnog usmjeravanja se u Strategiji pridaje svim razinama obrazovnog sustava, počevši od ranog i predškolskog, preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog te naposljetku visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Svakako treba istaknuti kako je trenutno u izradi novi Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj koji će značajno unaprijediti sustav strukovnog obrazovanja. Hrvatski kvalifikacijski okvir i profesionalno usmjeravanje HKO je mehanizam povezivanja tržišta rada i obrazovanja kojim se uspostavljaju kvalitetne podloge, postupci i kapaciteti za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija za provedbu i razvoj sustava HKO-a u funkciji razvoja konkurentnosti Republici Hrvatskoj. HKO je mehanizam za prepoznavanje nesklada između ponude i potražnje za radom na razini kompetencija. U cilju ispitivanja potreba tržišta rada za potrebe HKO-a, što je u nadležnosti državne institucije nadležne za područje rada, provodi se Anketa o standardu zanimanja kojom se od određenog uzorka poslodavaca prikupljaju informacije o ključnim poslovima i njima pridruženim znanjima i vještinama za rad na radnim mjestima koje čine jedno zanimanje. Prepoznavanjem znanja i vještina koje su potrebne većem broju poslodavaca dolazi se do mogućnosti izrade standarda zanimanja. Kada je prepoznat standard zanimanja, može se definirati i standard kvalifikacije, na temelju kojeg se mogu izrađivati obrazovni programi. Na temelju ovakve metodologije definirane HKO-om povezuju se potrebni skupovi kompetencija u zanimanjima sa skupovima ishoda učenja u obrazovnim programima te se na taj način postiže relevantnost obrazovanja prema potrebama tržišta rada. Industrijska strategija Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 126/14) Ovom Strategijom, kao dio prioritetnih ciljeva, predviđene su operativne mjere strateške suradnje industrije i sustava obrazovanja te prilagođavanje sustava obrazovanja potrebama industrije. Mjere uključuju: planiranje potreba za ljudskim resursima industrije i obrazovnog sustava u ciklusima od 10 godina, usklađivanje prioriteta i ciljeva sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije, prilagođavanje sustava obrazovanja i znanosti potrebama novih tehnologija i potrebama zelene ekonomije, razvijanje poticajnog modela dodatne edukacije i zapošljavanja starije iskusne radne snage, razvijanje poticajnog sustava za privlačenje kvalitetne i obrazovane snage, rad na povećanju atraktivnosti strukovnih zanimanja, jačanje razvoja sustava stipendiranja i mentorstva te razvijanje sustava identificiranja, vrednovanja, privlačenja i zadržavanja talentiranih i perspektivnih ljudi. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 153/14) Glavni cilj ove strategije je povećanje razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i povećanje društvene dobrobiti kao rezultata ulaganja u znanje, kreativnost i inovacije. Strategijom je predviđeno dugoročno usmjeravanje razvoja i sustavno poticanje inovacija, kao temelja uspješnosti gospodarstva i društva: kroz strateške ciljeve i tematske stupove, od kojih je za cjeloživotno usmjeravanje od najvećeg značaja tematski stup IV kojim se predviđaju mjere jačanja ljudskih potencijala za inovacije i stvaranje poticajnog okruženja za međunarodno kompetitivne istraživače, u okviru kojeg su prepoznata tri prioriteta i pripadajuće mjere: poticanje razvoja novih vještina potrebnih za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, pružanje savjetodavnih usluga za ovo područje, koje predviđa i osposobljavanje za pružatelje tih usluga, poticanje mobilnosti istraživača između javnog i privatnog sektora. Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj , prepoznala je važnost trajnog usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada - u funkciji boljeg zadovoljavanja potreba tržišta rada potrebno je i dalje razrađivati i jačati cjeloživotno 14

15 profesionalno usmjeravanje u strukovnom obrazovanju kao bitan alat politike obrazovanja i zapošljavanja, među ostalim i kroz jačanje kapaciteta za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja. Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od do godine, ističu važnost izrade kvalitetnih podataka o potrebama tržišta rada koji se referiraju i na projekcije budućih potreba važna su podloga za provođenje aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja o razvoju karijere kao podrška pojedincima u svim razdobljima života pri donošenju odluka o odabiru zanimanja, obrazovanja, usavršavanja ili zaposlenja. Programi profesionalnog usmjeravanja razvijaju se i oblikuju koordiniranim radom obrazovnog sustava i sustava zapošljavanja te je kao mehanizam suradnje svih dionika uključenih u cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u Republici Hrvatskoj uspostavljen je Forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali kao podloga za izradu Projekata i izvor financiranja: Tematski ciljevi Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali razrađeni su kako slijedi: promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije; ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje; jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave. Unutar tematskih ciljeva razrađene su prioritetne osi, a to su visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje, pametna administracija i tehnička pomoć. U okviru prioritetne osi 8, investicijskog prioriteta vii, pod specifičnim ciljem Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere aktivne politike zapošljavanja se navodi: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava će osposobiti kapacitete za provođenje politike, osigurati nadzor i procjenu utjecaja politike kao i razmjenu podataka s partnerskim institucijama (Registar ljudskih resursa) te razviti programsko rješenje za analizu i izvještavanje za potrebe dionika i javnosti. U okviru prioritetne osi 10, investicijskog prioriteta iii, Povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija, pod trećim specifičnim ciljem se navode aktivnosti razvoja i provedbe kvalitetnih programa cjeloživotnog učenja za stjecanje djelomičnih kvalifikacija i programa za vrednovanje ranije stečenog znanja radi povećanja razine stečenih kvalifikacija odraslih osoba te organizacije raznih događanja za podizanje aktivnosti usmjerenih na povećanje sudjelovanja u programima cjeloživotnog učenja (npr. tjedan cjeloživotnog učenja). 15

16 V. ZAKONODAVNI OKVIR REPUBLIKE HRVATSKE Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ( Narodne novine, broj 22/13) Ovim se Zakonom uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) i uređuje njegova primjena, uređuje se i sustav kvalifikacija u Republici Hrvatskoj uvođenjem standarda kvalifikacija koji se izrađuju na temelju standarda zanimanja, a sastoje se od skupova ishoda učenja. Kao tijelo u primjeni HKO-a uspostavlja se Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP) koje procjenjuje i vrednuje javne politike, prvenstveno politike obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja sa stajališta utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihov doprinos postizanju strateških ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske te razvoj društva. NVRLJP je tijelo koje može davati preporuke nadležnim ministarstvima o potrebi društva/gospodarstva za razvojem pojedine kvalifikacije i/ili zanimanja (npr. za karijernog savjetnika ) te o nužnosti za kvalitetnim i organiziranim uvođenjem centara za podršku studentima pri sveučilištima. Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju ( Narodne novine, broj 45/09) Ovim se Zakonom (u čl.4) uređuje osiguravanje i unapređivanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, osnivanjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja u okviru svoga djelokruga radi na poticanju razvoja znanstvenih vještina, znanja i istraživanja o sustavu kvalitete znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Službe potpore studentima koje uključuju i službe za razvoj karijere dio su internog sustava kvalitete na visokim učilištima čije kontinuirano unaprjeđenje Agencija potiče kako kroz savjetodavne usluge tako i kroz provedbu vanjskog vrednovanja. U Agenciji je ustrojen središnji prijavni ured (SPU), koji ima odgovornost pružati podršku kandidatima putem profesionalnog informiranja kao jedne od aktivnosti obuhvaćene širim procesom profesionalnog usmjeravanja. Tijekom procesa prijava te prilikom upisa na prvu godinu preddiplomskih i diplomskih studija, SPU pruža potporu kandidatima u vidu pružanja informacija o uvjetima visokih učilišta za upis, pravilima postupka prijave te pružanja odgovora na upite kandidata. Zakonu o volonterstvu ( Narodne novine, broj 58/07, 22/13) Ovaj Zakon regulira pitanje Potvrde o kompetencijama stečenim volontiranjem, koja služi njihovom boljem vrednovanju i priznavanju na tržištu rada. Kroz volonterski projekt osoba može primijeniti znanja stečena formalnim obrazovanjem, proširiti svoju društvenu mrežu te dobiti priliku da obavljajući društveno koristan rad upozna i potencijalne poslodavce. Zakon o radu ( Narodne novine, broj 73/13, 93/14) Zakonom o radu se zabranjuje izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ( Narodne novine, broj 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 12/13 i 153/13) Ovim se Zakonom uređuje posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, aktivno djelovanje na tržištu rada u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, te novog zapošljavanja i samozapošljavanja, izvori sredstava za djelatnosti HZZa te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti HZZ-a. 16

17 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ( Narodne novine, broj 157/13, 152/14) Ovim se Zakonom (u čl. 4.), između ostalog propisuje da osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima. Zakonom je navedeno kako profesionalna rehabilitacija obuhvaća između ostalog i utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti, procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja, informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu i dr. Zakon o obrazovanju odraslih ( Narodne novine, broj 17/07) Člankom 1. ovog zakona definira se cjelina procesa obrazovanja odraslih, a člankom 3. definiraju se pojmovi formalnog i neformalnog obrazovanja te informalnog i samousmjerenog učenja. Također, člankom 4. propisuju se institucije koje mogu provoditi obrazovanje odraslih. U tijeku je izmjena Zakona na način da se propiše korištenje HKO-a kao alata za izradu i odobravanje formalnih programa u obrazovanju odraslih i licenciranje ustanova za obrazovanje odraslih. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 16/12, 86/12, 126/12, 76/13, 94/13 i 152/14) Ovim zakonom, člancima 57. i 115., propisuje se suradnja školskih ustanova sa zavodima za zapošljavanje i drugim ustanovama u cilju pravodobne informiranosti i profesionalne orijentacije učenika te usavršavanje učitelja i nastavnika. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi stvara preduvjete za stjecanje znanja i razvoj kompetencija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kroz fakultativne i izborne predmete, te međupredmetne teme. Pravilnik o elementima i kriterijima upisa učenika u 1. razred srednje škole ( Narodne novine, broj 49/2015) člancima 19. i 23. Pravilnika reguliran je način vrednovanja uspjeha učenika s teškoćama u razvoju i većim zdravstvenim teškoćama, koji uključuje mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje s prijedlogom 3-5 obrazovnih programa. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju ( Narodne novine, broj 24/2015) 17

18 VI. ANALIZA STANJA I MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA VI.1. Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim školama Omogućavanje informiranja o profesionalnom usmjeravanju i profesionalno usmjeravanje / savjetovanje u školama kao sredstvo prevencije i rane intervencije ima vodeću ulogu u potpori mladim ljudima pri uspješnom upravljanju kroz karijerne prijelaze. Usmjeravanje u obrazovnim ustanovama pomaže učenicima ne samo odabrati svoje buduće zanimanje, već ih i sprečava da prerano napuste obrazovanje te ih potiče na više razine obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja. Obrazovne ustanove su mjesta na kojima se mlade osobe prvi put susreću s formalnim usmjeravanjem vezanim uz nastavak obrazovanja i/ili prelaska na tržište rada. Trenutno u Europi postoje različiti modeli usluga profesionalnog usmjeravanja u obrazovnim ustanovama te se sve više zemalja udaljava od tradicionalnog modela pružanja profesionalnog usmjeravanja, nudeći širi raspon mogućnosti za informiranje i savjetovanje. Ključan pokretač promjena bila je općeprihvaćena ideja da je cjeloživotno učenje ključno za ekonomski rast u Europi i da takva promjena pridonosi restrukturiranju obrazovnih sustava. Školski savjetnici pritom mogu znatno pridonijeti ovom procesu, jer su osposobljeni za pružanje pomoći učenicima u rješavanju problema i svladavanju novih znanja te razvoju vještina. Imajući u vidu važnost sustavnog pružanja podrške učenicima pri razvoju vještina za donošenje promišljene odluke o izboru zanimanja te razvoju vještina i radnih navika važnih za buduću karijeru i cjeloživotno zapošljavanje, pojavila se potreba za pružanjem pregleda postojećeg stanja profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim škola u Republici Hrvatskoj. Stoga je godine provedeno istraživanje postojećih kapaciteta osnovnih i srednjih škola za provedbu profesionalnog usmjeravanja. 7 Rezultati istraživanja, razrađeni kroz četiri tipa kapaciteta (institucionalni, izvedbeni, profesionalni i materijalni kapaciteti) kojima osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj raspolažu pri provedbi profesionalnog usmjeravanja i informiranja učenika, ukazuju da postoji značajan prostor za napredak. Institucionalni kapaciteti: (Ne)zastupljenost teme profesionalnog usmjeravanja u školskim dokumentima te nedostatak definiranja ciljeva i namjene tih aktivnosti ukazuju na to da profesionalno usmjeravanje nije među prioritetnim aktivnostima škola te da za stručne suradnike predstavlja tek jednu od (niže rangiranih) aktivnosti iz njihova djelokruga rada. Pri istraživanju metoda rada ustanovljeno je da škole daju prednost grupnom informiranju i savjetovanju učenika i roditelja o obrazovnim mogućnostima, a znatno manje važnosti pridaju osposobljavanju učenika za traženje posla, znanju o sebi transverzalnim vještinama važnim za posao i život te vještinama donošenja odluka i postavljanja životnih ciljeva. Izvedbeni kapaciteti: Snažan naglasak na provođenje grupnih aktivnosti ne iznenađuje kada se u obzir uzme radno opterećenje stručnih suradnika u školama: u školama koje broje više od 500 učenika prosječan broj stručnih suradnika manji je od propisanog Državnim pedagoškim standardom, pa osnovne škole koje imaju (ili više) učenika u prosjeku imaju tri stručna suradnika, dok je u srednjim školama iste veličine prosječan broj stručnih suradnika 1,7. 7 Istraživanje je proveo Euroguidance centar za podršku sustavu profesionalnog usmjeravanja koji djeluje u okviru Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Istraživanje su provele istraživačice dr. sc. Margareta Gregurović i Natalija Lukić, a rezultati su dostupni na mrežnim stranicama Euroguidance centra: 18

19 Iako rezultati istraživanja potvrđuju da se profesionalno usmjeravanje učenika završnih razreda obveznog obrazovanja (VII. i VIII. razreda) provodi u 84,3%, uočava se potreba za uvođenjem elemenata profesionalnog usmjeravanja u ranijoj fazi školovanja, kako bi se učenike osposobilo za donošenje odluka o upravljanju vlastitom karijerom u kasnijim fazama života. Profesionalni kapaciteti: Iako se uglavnom adekvatno nose sa zadacima i obvezama stručne službe, uočena je snažna potreba stručnih suradnika za dodatnim osposobljavanjem i ulaganjem u kontinuirano usavršavanje, posebno u području razvoja profesionalnih aspiracija i informiranosti o dostupnim informacijsko komunikacijskim alatima koji im mogu poslužiti pri profesionalnom usmjeravanju učenika. Materijalni kapaciteti: Rezultati istraživanja pokazali su da školama nedostaje financijskih sredstava za kupnju alata profesionalnog usmjeravanja (poput dijagnostičkih testova), zbog čega se škole pretežno služe resursima poput besplatnih informativnih materijala dostupnih putem interneta i katalogom obrazovnih programa. Rezultati također ukazuju na nedostatak sredstava za podmirivanje troškova stručnih usavršavanja i edukacija suradnika, ali i na ograničenu ponudu seminara i stručnih aktiva posvećenih profesionalnom usmjeravanju unutar sustava. Unatoč ograničenjima, obrazovni sustav koristi brojne načine koji doprinose profesionalnom informiranju i donošenju odluke o daljnjem školskom i profesionalnom razvoju učenika. Publicira se veliki broj različitog pisanog informativnog materijala. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svake godine izdaje brošuru u upisu učenika u srednju školu. Kako bi se učenici što bolje informirali o nastavnim programima u nastavku obrazovanja, obrazovne institucije redovito održavaju promotivne aktivnosti, kao npr. Dani otvorenih vrata, Dojdi osmaš, Dani karijera, Sajmovi obrtništva, Sajmovi poslova, Smotre sveučilišta i sl. Slijedom rezultata istraživanja Euroguidance centar koji djeluje u okviru Agencije za mobilnost i programe EU je tijekom 2014 i godine provodi u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Institutom Ivo Pilar te Agencijom za odgoj i obrazovanje dvodnevne seminare o profesionalnom usmjeravanju namijenjene predmetnim nastavnicima, te stručnim suradnicima - pedagozima i psiholozima u osnovnim i srednjim školama sa svrhom produbljivanje znanja savjetnika za pružanje podrške učenicima pri razvoju vještina i radnih navika radi razvitka buduće karijere i cjeloživotne zapošljivosti odnosno unaprjeđivanje znanja psihologa potrebno za profesionalno usmjeravanje i savjetovanje učenika te pružanje podrške učiteljima i roditeljima u razvoju vještina i radnih navika učenika s ciljem razvoja radnih vrijednosti, vještina planiranja karijere i cjeloživotne zapošljivosti. Jedan od najznačajnijih sustava u pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja postoji u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Obrazovni sustav u suradnji s HZZ-om započinje s provođenjem aktivnosti profesionalnog usmjeravanja učenika u trećem, a često ponovno i u četvrtom razredu srednjih škola. Profesionalno usmjeravanje učenika započinje ispitivanjem profesionalnih namjera učenika primjenom Ankete o profesionalnim namjerama koju provodi HZZ, a kojom su obuhvaćeni svi učenici završnih razreda osnovne i srednje škole. Anketom se identificiraju neodlučni učenici te učenici sa zdravstvenim i drugim razvojnim teškoćama kojima je najpotrebnija profesionalna pomoć u odabiru daljnjeg obrazovanja. Također, skupni rezultati ankete prosljeđuju se partnerima u području obrazovanja i zapošljavanja te ukazuju na trendove u profesionalnim namjerama učenika. U tijeku je uspostava novog sustava anketiranja učenika putem e-ankete koja se provodi u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. 19

20 Učenici s teškoćama u razvoju i većim zdravstvenim teškoćama upućuju se na psihodijagnostičku obradu koja uključuje psihologijsko testiranje, intervju i pregled liječnika specijaliste medicine rada. Nakon postupka profesionalnog usmjeravanja izdaje se mišljenje stručnog tima sa preporukama obrazovnih programa sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika kao i potrebama tržišta rada te mogućnostima obrazovanja učenika na tom području. U svrhu pravodobnog informiranja učenika redovito se organiziraju Sajmovi poslova, Dani profesionalnog usmjeravanja i druge manifestacije te provode aktivnosti promidžbe obrtničkih zanimanja traženih na tržištu rada. HZZ također kontinuirano provodi analizu i prognozu potreba tržišta rada te temeljem analiza izrađuju se Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje se upućuju prema sustavu obrazovanja u svrhu usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, Slijedom navedenog utvrđena su postojeća ograničenja za provedbu aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u hrvatskim školama, ali i potrebe suradnika za stručnim usavršavanjem. Rezultati istraživanja pokazuju kako je potrebno smanjiti opterećenje stručnih suradnika koji su u najvećoj mjeri zaduženi za provođenje ovih aktivnosti te pojačati intenzitet suradnje s vanjskim dionicima. U Republici Hrvatskoj zasada ne postoji mogućnost početnog obrazovanja za savjetnike za profesionalno usmjeravanje u sustavu visokog obrazovanja, kao ni jedinstveni program stručnog usavršavanja o toj temi što su svakako preduvjeti za uspostavu i razvoj sustava CPU u području osnovno školskog i srednjoškolskog obrazovanja. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u kontekstu razvoja strukovnog obrazovanja Strukovno obrazovanje predstavlja vrlo važnu sastavnicu sustava odgoja i obrazovanja u koju je uključena većina učenika na srednjoškolskoj razini. U odnosu na gimnazijsko i umjetničko obrazovanje, strukovno obrazovanje karakterizira njegova prirodna i uska povezanost s tržištem rada, ali i funkcija društvene uključenosti. Većina programa strukovnog obrazovanja tijekom posljednjih dvaju desetljeća nije doživjela znatnije promjene te trenutno važeći programi ne odražavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu nužno odraz potreba tržišta rada i gospodarstva. Hrvatsko strukovno obrazovanje također karakterizira velik broj različitih programa te njihova uska specijaliziranost. Važno je naglasiti i razmjerno rano usmjeravanje učenika za odabir specifičnog zanimanja, što je posebno izraženo kod odabira uže profiliranih zanimanja kojima se stječe vrlo uzak skup znanja i vještina. Dok je dio strukovnog obrazovanja u skladu s preporukama EU oslonjen na učenje na radnom mjestu (prije svega kroz strukovno obrazovanje za obrtništvo), u većem dijelu sustava obrazovanje učenika odvija se isključivo u odgojno-obrazovnim ustanovama, bez znatnijeg dodira sa svijetom rada. Usvajanjem HKO-a i razvojem novih kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija u strukovnom obrazovanju (ASOO) temeljenih na ishodima učenja, učinjeni su prvi koraci u kvalitativnoj promjeni ovog dijela sustava. Temeljem usvojene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije 8, a uvažavajući složenost i specifičnost sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u tijeku je izrada zasebnog Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj kojim će se detaljnije definirati načini realizacije postavljenih strateških smjernica. Da bi se utvrdile zajedničke vrijednosti, načela i ciljevi svih oblika strukovnog obrazovanja, razvit će se i uvesti Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje. Ovim dokumentom definirat će se i omjeri temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osigurati okvir za 8 Narodne novine, broj 124/14 20

21 izbornost i modularnost strukovnog obrazovanja te dati osnova razvoju i uvođenju kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja. Jedan od prioriteta Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja jest i usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada. Temelj za povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na tržište rada upravo su strukovni kurikulumi razvijeni na temelju Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje. Prilikom izrade kurikuluma vodit će se računa o horizontalnoj i vertikalnoj prohodnosti učenika. Razvoj novih kurikuluma prati razvoj udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava te edukacija nastavnika za provođenje novih strukovnih kurikuluma. Budući da razvoj novih strukovnih kurikuluma nije moguć bez poslodavaca koji će biti uključeni i u njegovu izradu, dodatno će se raditi na senzibiliziranju poslodavaca i razvijanju svijesti da su upravo oni odgovorni za obrazovanje novih kadrova te na edukaciji poslodavaca o provođenju novih strukovnih kurikuluma. Važno je pri tome i optimalno planiranje mreže škola i programa koja se izrađuje u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te uspostavom centara kompetentnosti. Centri kompetentnosti su višenamjenski centri mreže škola u regiji, mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja koje karakteriziraju suvremeni kurikulumi i inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna partnerstva s poslodavcima, javnim sektorom, socijalnim partnerima te inovativnim i kreativnim tvrtkama i institucijama kojima se premošćuje jaz između svijeta rada i svijeta obrazovanja. Osnovna svrha centara kompetencija je visoko kvalitetno inicijalno i kontinuirano strukovno obrazovanje usmjereno na učenike, studente, zaposlene i nezaposlene osobe te kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika i mentora. Cilj je razviti optimalne mreže centara kompetentnosti unutar pojedinih sektora te uspostaviti suradnju (umrežavanje) između regionalnih centara kompetentnosti različitih sektora i, u konačnici, sa sličnim centrima u inozemstvu. Ključni cilj centara kompetentnosti je usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada intenziviranjem suradnje s poslodavcima, osobito u području definiranja potrebnih kompetencija i kvalifikacija te kroz izradu i primjenu novih kurikuluma temeljenih na kvalifikacijama i standardima zanimanja i osiguranjem visoko kvalitetne praktične nastave i naukovanja, što će u konačnici utjecati na povećanje kvalitete izlaznih kompetencija strukovnog obrazovanja svih polaznika. Po donošenju Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja bit će potrebno prilagoditi svu postojeću zakonsku regulativu promjenama koje se predviđaju Programom, kao i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Osim toga, važno je medijsko praćenje i promicanje učenja na radnom mjestu jer će se na taj način povećati i atraktivnost navedenih zanimanja u cjelokupnoj javnosti. Preporuke sadržane u dokumentu Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja 9 stavljaju naglasak na promicanje svih oblika učenja kroz rad, uz poseban naglasak na naukovanje, uključivanjem socijalnih partnera, poduzeća, komora i pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poticanjem inovacija i poduzetništva, te daljnji razvoj mehanizama osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u skladu s preporukom Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) te, u okviru sustava za osiguranje kvalitete, uspostava kontinuiranih sustava informiranja i povratnih informacija u sustavu za početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje te sustavu za trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje na temelju ishoda učenja. 9 Izvješće Vijeća i Komisije za godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) 21

22 VI.2. Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u području visokog obrazovanja Aktualni podaci koji se odnose na stanje na tržištu rada pokazuju veliku neusklađenost ponude i potražnje. Dok s jedne strane imamo velik broj osoba sa srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovnim kvalifikacijama bez posla, u isto vrijeme poslodavci imaju problema u pronalasku kvalificirane radne snage s radnim iskustvom, što navodi na zaključak da postoji veliki nesrazmjer između ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno da obrazovne institucije u svojim programima ne prate dovoljno potrebe tržišta rada te premalo surađuju s poslodavcima koji bi te osobe nakon studija trebali zaposliti. Bolja učinkovitost sustava podrazumijeva skraćivanje trajanja studija, povećavanje završnosti studija, smanjivanje upisnih kvota na studijima koji obrazuju velik broj studenata u strukama koje ne omogućavaju zapošljavanje, povećavanje kvota za studije u deficitarnim zanimanjima te omogućavanje zapošljivosti nakon stjecanja prvostupničke diplome. Potrebno je i uskladiti broj i profil studijskih programa s društvenim i gospodarskim potrebama. S ciljem optimizacije broja studijskih programa te upisnih kvota nužna je analiza studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i kompetencija koje se njima stječu s realnim potrebama društva, pri čemu se pokazuje nedovoljna suradnja gospodarstva i obrazovnih ustanova. Mnogi poslodavci kao razlog slabijeg zapošljavanja mladih ističu nedostatak praktičnih vještina kod mladih zaposlenika. Upravo boljom suradnjom između visokoškolskih ustanova i poslodavaca (u pogledu stručne prakse i pripravništava), navedeni nedostaci bi se mogli smanjiti. Loša poduzetnička kultura jedan od većih problema gospodarstva u Republici Hrvatskoj, budući da ne postoji organizirano i sustavno stjecanje poduzetničkih znanja i vještina tijekom obveznog školovanja ne potiče se inicijativnost učenika i preuzimanje veće odgovornosti za vlastitu budućnost što dovodi do činjenice da ljudi čekaju posao umjesto da ga stvaraju. Postojeći sustav pružanja podrške studentima u području profesionalnog usmjeravanja i vještina upravljanja karijerom pri nekim visokim učilištima organiziran je u sklopu savjetovališta za studente namijenjenih prevladavanju osobnih teškoća studenta, dok na pojedinim visokim učilištima predstavlja zasebnu organizacijsku jedinicu. Posebnu skupinu čine budući studenti koje je potrebno savjetovati u postupku priznavanja određenog znanja koje je stečeno neformalnim i/ili informalnim putem, čime mogu biti oslobođeni određenog dijela studijskog programa. Uvažavajući dugogodišnja iskustva i primjere dobre prakse drugih zemalja EU, trenutno se razvijaju i Centri za razvoj karijere pri sveučilištima i drugim institucijama visokog školstva u Republici Hrvatskoj. Dodatno, pojedine sastavnice pri sveučilištima nude određene usluge ili provode aktivnosti s ciljem unaprjeđenja vještina upravljanja karijerom poput sajmova poslova, predstavljanja ključnih poslodavaca u određenom sektoru i/ili djelatnosti i sl. Dio ustanova aktivno provodi aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja prilikom odabira studenata kod upisa, ali i za vrijeme obrazovanja prilikom odabira izbornih sadržaja i tema završnih radova. Jedan od osnovnih problema s kojima se danas suočava hrvatski znanstveni sustav je nedovoljno razvijen sustav poslijediplomskih doktorskih studija i nedostatak vrhunskih mentora koji bi bili sposobni iznjedriti samostalne i međunarodno kompetitivne mlade istraživače. Dodatan problem predstavlja i izrazito niska potražnja za osobama sa stečenim 22

23 akademskim stupnjem doktora znanosti na hrvatskom tržištu rada. S druge strane, hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja nije u mogućnosti apsorbirati postojeći broj kvalificiranih mladih znanstvenika čime ujedno izostaje i zapošljavanje već afirmiranih međunarodno kompetitivnih mladih istraživača. Analize istraživanja provedenih u okviru projekta Modernizacija doktorske izobrazbe kroz implementaciju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (MODOC ) na prigodnom uzorku od 1225 ispitanika pokazuju da postojeći doktorski studiji uglavnom pripremaju doktorande za nastavak karijere u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a ne u poslovnom sektoru ili u vidu pokretanja vlastitog posla. Ujedno, takav je zaključak prema rezultatima MODOC analize analogan i zaključku poslodavaca. Nadalje, u periodu od 7 akademskih godina poslijediplomski doktorski studij u prosjeku završava 10 22% doktoranada, dok se stopa odustajanja od studija u istom razdoblju kreće između 5 i 11%. Za 71% programa prosječno je vrijeme stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti 7,5 godina. Unaprjeđenje kompetencija i razvoj transverzalnih vještina mladih znanstvenika (poput profesionalne učinkovitosti, samo-upravljanja, upravljanja karijerom i sl.) moguće je postići u suradnji s gospodarskim sektorom te putem sustava mentoriranja. Formiranjem jedinstvenih savjetovališta, omogućila bi se višestruka korist u vidu umrežavanja studenata dodiplomskih i integriranih studija, doktorskih studija i poslijedoktorskog usavršavanja, ali i osigurale financijske uštede na razini cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Visoka učilišta i fakulteti ovakvom suradnjom poboljšavaju izglede svojih studenata za uspješno zapošljavanje, uspjeh vlastitih istraživanja i transfer tehnologije na društvo. Istraživači i nastavnici dobivaju kvalitetnije sadržaje istraživanja i nastave, bolje mogućnosti za financiranje projekata te bolje prilike za publiciranje. Tvrtke a dobivaju mogućnost razvoja proizvoda i usluga, neophodnih vještina i znanja te prihode u budućnosti. VI.3. Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u kontekstu cjeloživotnog učenja i zapošljivosti Odrasli često nisu svjesni mogućnosti promjena kvalifikacije koje su im dostupne te mogu imati ograničen uvid u vlastite sposobnosti i znanja. Odraslima koji odaberu manje prikladan i nedovoljno realističan put stjecanja kvalifikacije, neophodno je razjasniti vlastita očekivanja i produbiti znanje o samome sebi, kao i zabilježiti moguće alternative kako bi postigli željenu kvalifikaciju. Vještine upravljanja karijerom odnose se na pitanje kako osoba koristi svoje ključne kompetencije, a u cilju učenja, upravljanja radnim procesom, komuniciranja te učinkovitog i samostalnog identificiranja i rješavanja problema. Uz to, one omogućavaju donošenje bolje strukturiranih i informiranih odluka o karijeri. Kako radna snaga u EU stari, tvrtke moraju osigurati da se vještine radnika koji odlaze u mirovinu nadomjeste, a njihovo znanje prenese na mlađe radnike. Profesionalno usmjeravanje može podržati aktivnosti mentorstva, omogućavajući starijim i iskusnijim radnicima da djeluju kao mentori ili da prate i usmjeravaju napredak mlađih ili novozaposlenih radnika. Česta razdoblja nezaposlenosti i nestandardne karijere zaposlenih u porastu su diljem EU, naročito za osobe na sredini profesionalnog puta. CEDEFOP-ova studija iz godine 23

24 Plovidba nesigurnim vodama 10 istražila je karijere i osobne priče pojedinaca srednje životne dobi. Uočeno je mnogo slučajeva nestabilnosti i poteškoća u ostvarivanju smislenog razvoja karijere što je često posljedica nedostatka informacija i pristupa kvalitetnom profesionalnom usmjeravanju te nedostatka vještina upravljanja karijerom. Ocijenjeno je također kako je za osobe koje primaju ovakav oblik podrške razvoju karijere od strane javnih službi za zapošljavanje značajno smanjen rizik ponovnog vraćanja u nezaposlenost, a time i u korištenje naknada iz područja socijalne sigurnosti. Pri tome se može koristiti i manje dubinski pristup informiranju o karijeri, a savjetovanje se može i dalje provoditi prema individualnim potrebama korisnika, pod uvjetom da je inicijalno profiliranje korisnika/klijenata dovoljno detaljno. U ovim slučajevima informacije o tržištu rada, obrazovanju, usavršavanju i priznavanju kvalifikacija moraju biti pouzdane te ih moraju pružati osposobljeni savjetnici koji ponudu mogu prilagoditi profilu korisnika. Također, savjetnik može osobu upoznati i mogućnostima koje pruža volontiranje za stjecanje i razvoj kompetencija kao i s postojanjem Potvrde o kompetencijama stečenim volontiranjem, koja služi njihovom boljem vrednovanju i priznavanju na tržištu rada, kao i o postojanju volonterskih centara čije usluge mu mogu pomoći da pronađe volonterski projekt kroz koji će primijeniti znanja stečena kroz formalno obrazovanje, proširiti svoju društvenu mrežu te dobiti priliku da obavljajući društveno koristan rad upozna i potencijalne poslodavce. Profesionalno usmjeravanje u kontekstu cjeloživotnog učenja i zapošljavanja omogućava: Uspješno investiranje u obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje: Povećanje broja uključenih u programe obrazovanja i usavršavanja te broja onih koji ih uspješno završavaju, kroz poboljšano razumijevanje i sukladnost interesa i sposobnosti pojedinaca s mogućnostima učenja. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju institucionalnog djelovanja kroz razvijenu mrežu pučkih otvorenih učilišta - javnih ustanova za obrazovanje odraslih, koje uključuju sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina kojima ostvaruju mogućnost za obrazovanje u programima osnovnog obrazovanja odraslih, osposobljavanja za jednostavnije poslove u zanimanjima, programima stjecanja srednje stručne spreme i prekvalifikacije za zanimanja, programima usavršavanja te programima učenja stranih jezika. Ustanove za obrazovanje odraslih djeluju kao javne i privatne ustanove, a nastava je prilagođena odraslim polaznicima te se može izvoditi redovito u punoj satnici, konzultativnoinstruktivno kroz skupne i individualne konzultacije, dopisno-konzultativno uz pomoć posebnih didaktičkih izvora znanja za samoučenje kroz individualne konzultacije i u multimedijskoj nastavi koja se izvodi uz pomoć suvremenih medija i sredstava. Polaznici u sustavu obrazovanja odraslih imaju priliku analizirati svoje mogućnosti za razvoj karijere i usmjeriti se na obrazovne programe kojima će najbolje iskoristiti vlastite potencijale, pri čemu će se uzimati u obzir potrebe lokalnog tržišta rada. Djelotvornost tržišta rada: Povećanje radnih sposobnosti i motivacije, postotka zadržavanja posla, smanjivanje vremena traženja posla, te vremena provedenog bez posla, kroz poboljšano razumijevanje i usklađivanje sposobnosti i interesa pojedinca s mogućnostima razvoja posla i karijere, kroz podizanje svijesti o trenutnom i budućem zaposlenju i mogućnostima učenja, uključujući samozapošljavanje i poduzetništvo, te kroz geografsku i profesionalnu pokretljivost. Uključivanje u društvo: Potpomaganje obrazovne, društvene i gospodarske uključenosti i reintegracije svih građana i skupina uključujući i one koji su prerano napustili školu te strance, osobito one s poteškoćama u nalaženju i razumijevanju informacija o učenju i poslu

25 koje vode većoj uključenosti u društvo, aktivnom građanstvu i smanjenju dugotrajne nezaposlenosti i siromaštva. Društvena jednakost: Pomoć građanima u prevladavanju barijera spolnog određenja, etničke pripadnosti, invaliditeta, socijalnog statusa i razine obrazovanja pri učenju i na poslu. Gospodarski razvoj: Povećanje postotka uključenosti u posao i nadogradnja postojećih vještina radne snage za gospodarstvo i društvo temeljeno na znanju. Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanje i razvoja karijere u sustavu zapošljavanja Nositelj sustavnih i organiziranih aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u sustavu zapošljavanja je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Profesionalno usmjeravanje u HZZu provodi se prvenstveno u okviru pripreme za zapošljavanje i pomoći nezaposlenim osobama te ostalim tražiteljima zaposlenja u razvoju vještina upravljanja karijerom i povećanju kompetencija aktivnog traženja posla. Usluge profesionalnog usmjeravanja pružaju se u prvom redu nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima zaposlenja. Provedbom ovih aktivnosti utječe se na razinu zapošljivosti i unapređenje kompetencija osoba koje traže posao, te preventivno na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada. Osim toga, poseban naglasak se stavlja i na ranu identifikaciju učenika sa zdravstvenim i drugim teškoćama kojima također prijeti socijalna isključenost. Najveći broj korisnika usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja obuhvaćen je grupnim aktivnostima te informiranjem putem brošura, letaka, web servisa i drugim različitim vrstama grupnog informiranja. Rad u grupama je strukturiran i vođen od strane savjetnika HZZ-a koji se rukovode načelima osnaživanja klijenata. Za razliku od informiranja, grupno savjetovanje ima i edukativnu svrhu, odnosno pruža mogućnost unapređenja znanja i kompetencija aktivnog traženja posla, ali i mogućnost osobnog rasta te razvoja vještina upravljanja karijerom, koje se odnose na načine prikupljanja i korištenja informacija o sebi, obrazovanju i svijetu rada, kao i na vještine potrebne za donošenje i provođenje odluka i realizaciju karijernih prijelaza (iz obrazovnog sustava u svijet rada, s posla na posao, i drugo). 11 Osobama kojima je potreban individualizirani pristup informacijama pruža se mogućnost individualnog informiranja i savjetovanja te se, u skladu s tim, razvijaju i sve više koriste metode samopomoći temeljene na korištenju novih tehnologija i e-savjetovanja. Obrazovanje za zapošljavanje koje provodi HZZ obuhvaća aktivnosti pripreme, odabira i profesionalne selekcije, upućivanja kandidata u programe obrazovanja, praćenja njihove uspješnosti, te financiranja i sufinanciranja programa obrazovanja. Obrazovni programi namijenjeni su povećanju zapošljivosti, a nezaposlena osoba može biti uključena u obrazovanje za zapošljavanje ukoliko je obrazovni program sukladan utvrđenim potrebama tržišta rada i njezinim psihofizičkim mogućnostima. Na taj način usklađuju se kompetencije nezaposlenih osoba s trenutnim i prognoziranim potrebama na tržištu rada. Obrazovne aktivnosti provode se u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja (financiranje i sufinanciranje zapošljavanja i obrazovanja), u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, te unutar različitih projekata sufinanciranih iz fondova EU. 11 ELGPN: Europski priručnik sa smjernicama za oblikovanje politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja,

26 Poseban značaj pridaje se radu s nezaposlenim osobama koje imaju otežan pristup tržištu rada, posebice osobama s invaliditetom. U svrhu pripreme za zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom, kroz profesionalnu rehabilitaciju provode se postupci utvrđivanja preostalih radnih i općih sposobnosti, profesionalnog informiranja, savjetovanja i procjene profesionalnih mogućnosti te uključivanja u radno osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju te programi održavanja i usavršavanja radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja. Naglasak se pritom stavlja na individualni i holistički pristup nezaposlenoj osobi. Nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućeno je sudjelovanje i u različitim oblicima grupnog savjetovanja prilagođenim s obzirom na vrstu invaliditeta, što za cilj ima poticanje aktivnog pristupa traženju posla te ostvarivanje socijalne i psihološke potpore. Poslodavcima se najčešće pružaju usluge profesionalne selekcije, procjene individualnih potencijala kandidata, te savjetovanja u području upravljanja ljudskim potencijalima, osobito za male i srednje tvrtke koje nemaju razvijene odjele ljudskih potencijala. VI.4. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u kontekstu provedbe Garancije za mlade Visoka razina nezaposlenosti mladih, rano napuštanje školovanja i socijalna/ekonomska neaktivnost mladih Europljana razvili su se u duboki i gorući problem tijekom posljednjih godina. Zajedno predstavljaju veliki izazov za europske socijalne vrijednosti važne za Europski socijalni model i kohezijske politike. U skladu s tim, na razini Europske unije predložena je nova europska inicijativa za mlade, poznata kao Garancija za mlade. Garancijom za mlade (GzM), želi se osigurati zapošljivost mladih do 25 (30) godina. GzM predstavlja alat za sprečavanje ranog napuštanja školovanja, podršku reintegraciji mladih udaljenih od tržišta rada te podršku tijekom prijelaza iz sustava obrazovanja u sustav rada. Cilj jest izgraditi sustav podrške mladima koji će osigurati brzu aktivaciju na tržištu rada i olakšati prijelaz iz obrazovanja na posao. Uspjeh Garancije će se ogledati u učinkovitoj suradnji niza društvenih institucija, uključujući škole, organizacije za profesionalno usmjeravanje, javne službe za zapošljavanje, privatne pružatelje usluga, grupe volontera i druge nevladine organizacije, kao i obitelji i same mlade. Usluge profesionalnog usmjeravanja djeluju kao poveznica među svim ovim partnerima te su sastavni dio procesa integracije mladih ljudi na tržište rada. Mnogi mladi vrlo rano napuštaju školovanje, a osobe u NEET statusu imaju i znatno veći rizik od dugotrajne nezaposlenosti, neredovitog zaposlenja, siromaštva i socijalne isključenosti. Ekonomska neaktivnost u mladoj dobi može imati duboke i trajne posljedice, štetne radne ishode i identitete, tzv. scarring effect. Ranim napuštanjem školovanja osobito su pogođeni mladi migranti koji stoga često imaju i lošije ishode obrazovanja i sudjelovanja na tržištu rada. Profesionalno usmjeravanje i savjetovanje može istaknuti fleksibilnost raznih pristupa kvalifikacijama, uključujući vrednovanje (priznavanje) neformalnog učenja, što je osobito važno onim mladim osobama koje su dugotrajno izvan sustava obrazovanja. Profesionalno usmjeravanje može uslijediti u različitim periodima života mlade osobe: rane intervencije uključuju rani angažman s uslugama profesionalnog usmjeravanja na ulaznoj točki, prvi intervju i plan osobnog djelovanja, kako bi se osvijestilo osobne ciljeve i mogućnosti te povezalo osobne interese i vještine s mogućnostima na tržištu rada. 26

27 usmjeravanje i mentorstvo alati su za održavanje osobnog angažmana. Mentorstvo, koje uključuje članove lokalne zajednice s uspješnim karijerama, prepoznato je kao učinkovito sredstvo kako u prevenciji tako i u strategijama ponovne integracije na tržište rada ili u obrazovanje. olakšavanje izbora između elemenata GzM (npr. između vježbeništva i naukovanja) s ciljem pomoći mladima u pronalasku puta koji povezuje njihove osobne interese s pozitivnim ishodima tržišta rada pružanjem cjelovite informacije o svim zanimanjima i potrebnim kvalifikacijama koje sustav nudi na izbor pružanje podrške mladima nakon zaposlenja, pomoć mladima pri realizaciji osobnih profesionalnih planova i ciljeva kako bi ih se zadržalo na nesubvencioniranom mjestu ili podržalo u samozapošljavanju. Mnogo je mogućih prepreka uspješnoj provedbi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u potpori mladih ljudi kroz program Garancije za mlade: Fragmentacija nekih usluga profesionalnog usmjeravanja (npr. onih u školi, fakultetima, strukovnim školama i službama zavoda za zapošljavanje) može mladima otežati mijenjanje korištenja usluga u skladu s promjenom njihovih životnih okolnosti. Dionici trebaju znati sve o mladima iz svoga područja i njihovu trenutnu aktivnost na tržištu rada. Praćenje njihovih aktivnosti može biti problematično tamo gdje mladi nemaju inicijativu da se registriraju kod nekog od dionika osim ako ne vide direktnu korist. Potrebno je osigurati da službe za zapošljavanje i profesionalno usmjeravanje budu upoznate s potrebama poslodavaca na svom području tako da mogu ponuditi točne informacije i prikladan savjet mladima, ali i poslodavcima i onima koji pružaju obrazovne mogućnosti mladima. Izazov savjetnika za profesionalno usmjeravanje je uskladiti osobne ambicije mladih s mogućnostima na lokalnom tržištu rada kao i mogućnostima mobilnosti, koje im u vrijeme ekonomske krize mogu nuditi ograničene ili neprivlačne mogućnosti. Potrebno je pružati infrastrukturu prijemljivu različitim skupinama mladih i promjenjivim individualnim potrebama. Konačno, tu je sveprisutan izazov povezan s ograničenim sredstvima, što sužava pristup razvojnome procesu svim mladima za vrijeme školovanja ili rane odrasle dobi. 12 U cilju rane identifikacije i pravovremenog pružanja stručne pomoći osobama kojima prijeti socijalna isključenost, s aktivnostima profesionalnog usmjeravanja započinje se već u završnim razredima osnovne i srednje škole. Upravo zahvaljujući stručnom pristupu i dobro organiziranom sustavu profesionalnog usmjeravanja koji započinje već u osnovnoj školi tzv. rane intervencije, stopa ranog napuštanja škole u Republici Hrvatskoj vrlo je niska i podaci Eurostata iz navode oko 2,7%. CISOK Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK centri (u mjestima u kojima su osnovani) središnja su mjesta za dohvat i aktivaciju NEET skupine, uključujući definiranje oblika suradnje i odgovornosti pojedinih partnera, kao i kreiranje mjera prevencije. CISOK centri trenutno djeluju na 11 lokacija. Do planirana je uspostava najmanje 22 CISOK-a na području Republike Hrvatske. U mjestima gdje CISOK centri (još) nisu uspostavljeni, njihovu ulogu u odnosu na NEET skupinu imat će Centri za mlade koji djeluju u područnim/regionalnim uredima HZZ-a. 12 ELGPN Concept note No.4 Garancija za mlade i cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, dr. Tibor Bors Borbély-Pecze (Mađarska) & Jo Hutchinson (Ujedinjeno Kraljevstvo),

28 CISOK centri temelje se na partnerskom pristupu koji je integriran u sve aktivnosti Centara: dohvat korisnika, pružanje usluga, razmjenu znanja i unapređenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Svrha umrežavanja je postizanje zajedničkog cilja: jačanje kompetencija korisnika u svrhu povećanja konkurentnosti čime bi se postigla ravnoteža ponude i potražnje na tržištu rada. U dohvatu i aktivaciji NEET skupine uspostava novih i održavanje postojećih partnerstva na lokalnoj je od presudne važnosti. Centri za mlade aktivacija NEET skupine registriranih u evidenciji HZZ-a Osim u radu s neregistriranim NEET osobama (u mjestima gdje nisu uspostavljeni CISOK centri) potrebno je raditi na motiviranju i aktivaciji mladih osoba koje su prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba. Centralno mjesto rada s navedenom skupinom su Centri za mlade koji su organizirani u matičnim ispostavama i koji će biti organizirani i u ispostavama s većim brojem mladih osoba. U cilju boljeg praćenja aktivnosti rada s mladim osoba prijavljenima u evidenciju HZZ-a, uzimajući u obzir aktivnosti iz Garancije za mlade, pripremljene su izmjene u postojećem profesionalnom planu traženja posla. Cilj savjetnika u Centrima za mlade je mladim osobama u roku od 4 mjeseca nakon ulaska u nezaposlenost pružiti kvalitetnu ponudu kojom će se mlada osoba vratiti na tržište rada kroz zapošljavanje, naukovanje ili obrazovanje. Nova funkcionalnost profesionalnog plana omogućit će lakše praćenje nezaposlenih osoba uključujući uključivanje u intervencije aktivne politike zapošljavanja. Stoga su identificirana 4 pravca djelovanja savjetnika u Centrima za mlade: 1. pružiti podršku mladima ka lakšem zapošljavanju 2. omogućiti obrazovanje za stjecanje ili nadogradnju kvalifikacija 3. omogućiti naukovanje i pripravništvo 4. podrška samozapošljavanju i ulasku u poduzetništvo. Cilj je izgraditi sustav podrške mladima koji će osigurati brzu aktivaciju na tržištu rada i olakšati prijelaz iz obrazovanja na posao. Portal za profesionalno usmjeravanje (e-usmjeravanje) 13 namijenjen najširim skupinama korisnika. Portal je nastao s idejom da se sve informacije koje su potrebne prilikom odabira obrazovnih programa, traženja posla, boljeg planiranja poslovne budućnosti, postavljanja i ostvarivanja ciljeva u karijeri, postave na jedno mjesto i učine lako dostupnima. e- Usmjeravanje nudi brojne informacije i savjete koji korisnicima mogu pomoći u razvoju karijere i donošenju poslovnih odluka. Portal prati tzv. Kompas karijere, alat koji omogućuje pretraživanje prema ciljnim skupinama učenika, studenata, nezaposlenih, zaposlenih. Za svaku skupinu su izdvojene informacije koje su za nju najrelevantnije. Portal je dostupan na stranici 13 Portal e-usmjeravanje nastao je u sklopu projekta Novi pristupi HZZ-a u pružanju usluga klijentima 28

29 VII. KLJUČNI IZAZOVI Kako bi se ciljevi i aktivnosti provedbe cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj uskladili sa svim relevantnim strateškim dokumentima u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Europskoj uniji, potrebno je definirati prioritete u skladu sa specifičnim preporukama ELGPN-a u smjernicama za politike i razvoj sustava za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje. Iz navedenih dokumenata moguće je definirati ključne izazove u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kako slijedi: omogućiti pristup uslugama i informacijama o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju osigurati kvalitetu i učinkovitost usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja osigurati cjeloživotno profesionalno usmjeravanje za sve ciljne skupine (učenike, studente, odrasle osobe, zaposlene, nezaposlene, socijalno ugrožene mlade osobe i ostale skupine u nepovoljnom položaju) profesionalizirati savjetnike za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje osnivati centre za karijeru omogućiti stjecanje vještina upravljanja karijerom jačati svijest o važnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja VIII. PRIORITETI Temeljem strateških dokumenata, ključnih izazova te preporuka EK moguće je definirati mjere i aktivnosti koje će se provoditi u periodu od do godine u svrhu ostvarivanja sljedećih prioriteta i ciljeva: 1. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA CPU 1.1. Uspostaviti institucionalni model za pružanje usluga CPU 1.2. Utvrditi uloge / nadležnosti svih institucija pružatelja usluga 1.3. Razviti ulogu Foruma za CPU kao strateškog tijela koje promišlja daljnji razvoj CPU i praćenje provedbe CPU 2. POTICANJE CPU PREMA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA I GOSPODARSTVA 2.1. Definirati potrebe tržišta rada / analiza tržišta rada 2.2. Razviti usluge CPU prema potrebama tržišta rada i gospodarstva 3. OSIGURAVANJE KVALITETE USLUGA CPU 3.1. Uspostava sustava kvalitete usluga CPU 3.2. Uspostaviti sustav osiguravanja i praćenja kvalitete i relevantnosti rada svih pružatelja usluga / vrednovanje usluga 3.3. Profesionalizacija savjetnika za CPU 3.4. Razviti sustav praćenja i evaluacije u pružanju usluga CPU 4. JAČANJE SVIJESTI O POTREBI ZA CPU I RAZVOJ VJEŠTINA UPRAVLJANJA KARIJEROM 4.1. Podizanje svijesti i znanja o važnosti CPU i trendovima na tržištu rada 29

30 Grafički pregled povezanosti institucija u sustavu pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja 30